Etičke smjernice IBAO-a

1. Odbor za etičke smjernice IBAO-a

U veljači 2020. godine, Stručni savjetodavni odbor Međunarodnog odbora za analizu ponašanja organiziran je u nekoliko različitih odbora, a svaki je imao zadatak stvoriti komponente zahtjeva za IBA i IBT certifikate za 2021. godinu. Jedan takav odbor bio je Etički odbor koji je neumorno radio na istraživanju, raspravi, debati i čitanju etičkih vodiča, smjernica i kodeksa iz različitih profesija stvorenih za širok raspon organizacija diljem svijeta. To znanje korišteno je za uključivanje važnih etičkih zahtjeva koji su značajni u različitim kulturama diljem svijeta. Članovi ovog važnog odbora zaslužuju posebno priznanje za svoj trud, profesionalnost i pažnju prema detaljima.

1.1 Članovi Etičkog odbora IBAO-a

• Jessica Kelly, magistrica, BCBA, IBA – Švicarska
• Stef Schuldt, dipl. Psych., BCBA, IBA – Njemačka
• Hira Khan, M.Ed, RBT, IBT – Egipat/Pakistan
• Fan Yu Lin, Ph.D., BCBA-D, IBA – Kina
• Julianne Bell, MSc – UK, BCBA, IBA
• Alexandrea Wiegand, MS, MBA, BCBA, IBA – Bahrein
• Akanksha Chhettri, MA, BCBA, IBA – Gana
• Marija Stošić, magistrica, diplomirana pravnica – Srbija
• Rachel Arnold, magistrica obrazovanja – Južna Koreja
• Veronica Sirbu, MA – Republika Moldavija
• Ross Leighner, MA , IBA – Australija
• Henriette Brandtberg, MSc Psych, IBA – Danska
• Mohammed M. Al-Hammouri, dr. sc., IBA, CHPE, RN – Jordan
• Orsolya Ujhelyi-Illes, MS, BCBA, IBA – Mađarska
• Michael M. Mueller, dr. sc., BCBA-D, IBA – Sjedinjene Američke Države

2. Etičke smjernice IBAO-a

Etičke smjernice Međunarodne organizacije bihevioralnih analitičara (IBA) sastoje se od tri važne komponente: Smjernica, Etičkog modela rješavanja problema i Dodatka kulturnih i regionalnih primjera korištenja modela rješavanja problema te različitih tumačenja samih Smjernica. Kao što će biti dalje prošireno, etika nije uvijek jasna i ne primjenjuje se uvijek na svaku situaciju na potpuno isti način. Dužnost je svakog IBA-a i IBT-a da razumije i primjenjuje Smjernice u svim aspektima svog profesionalnog života.

• Etičke smjernice
• Model etičkog rješavanja problema
• Dodatak primjera i tumačenja

2.1 Uvod

Međunarodna organizacija za analizu ponašanja (IBAO) uspostavila je sljedeća etička načela kojima se vodi praksa Međunarodnih analitičara ponašanja (IBA) i Međunarodnih terapeuta ponašanja (IBT). Od stručnjaka akreditiranih putem IBAO-a očekuje se da će se pridržavati najviših etičkih standarda u svojoj praksi, profesionalnim odnosima i interakcijama s javnošću kako bi zaštitili ranjive i predstavljali područje primijenjene analize ponašanja (ABA) u najhumanijem svjetlu. Oni koji su akreditirani putem IBAO-a dužni su se pridržavati sljedećih etičkih smjernica u svakom trenutku tijekom svoje profesionalne prakse.

Objavljivanje sljedećih Etičkih smjernica svjedočanstvo je standarda koje moraju ispunjavati oni koji su akreditirani putem IBAO-a. Javna svijest o našim aspiracijskim načelima postavlja očekivanja ponašanja kojih se svaki IBA i IBT slaže pridržavati od početka certifikacijske obuke i nadzora pa sve dok se akreditacija održava.

Etičke smjernice IBAO-a su direktive koje se primjenjuju u svim okruženjima i situacijama. Ove smjernice trebale bi se primjenjivati kako bi se prije svega zaštitili potrošači, kao i zaštitilo područje ABA-e, IBA/IBT-a i svih mogućih dionika. IBAO je usvojio etički model rješavanja problema temeljen na radu Rosenberga i Schwartza (2018.). Umjesto apsolutnog, nefleksibilnog pridržavanja etičkih pravila u svim situacijama u svakom trenutku, IBA/IBT mora primijeniti model zdravog razuma (uz visoke osobne/etičke standarde) kako bi odlučio što učiniti u raznim situacijama u kojima se različiti vodiči mogu činiti kontradiktornima. Ove etičke smjernice, kao cjelina, moraju se pridržavati u svakom trenutku. Međutim, način na koji se pridržavaju može se promijeniti ovisno o kontekstu i situaciji. Model rješavanja problema i primjer kako ga primijeniti navedeni su na kraju Etičkih smjernica. IBAO će imati etički odbor sastavljen od etičkih konzultanata koje se može kontaktirati kako bi pomogli u pronalaženju rješenja koje je u najboljem interesu svih uključenih.

Rosenberg, N.E., Schwartz, I.S. Smjernice ili usklađenost: Što čini etičkog bihevioralnog analitičara?. Praksa analize ponašanja 12, 473–482 (2018)

Etička praksa

• Zaštitite javnost
• Zaštitite polje
• Zaštitite IBA/IBT

2.2 Promicanje prava i dostojanstva klijenata

2.2.1 Certificirani klijenti moraju se prema klijentima odnositi s poštovanjem i u svakom trenutku održavati njihovo dostojanstvo. Kad god je to moguće, treba uzeti u obzir preferencije klijenata. Sve usluge treba pružati sa suosjećanjem.

2.2.2 Ne nanositi štetu/Zaštita klijenta. Sve interakcije i usluge trebaju se prezentirati s pažnjom kako bi se klijenti zaštitili od štete. Certificirani klijenti odgovorni su za pružanje usluga na način koji dovodi do pozitivnih promjena za klijenta i njegovu okolinu te maksimizira njihovu emocionalnu dobrobit.

2.2.3 Prilikom donošenja odluka o liječenju, intervencije bi trebale biti najučinkovitije, ali najmanje invazivne moguće.

2.2.4 Polaznici certifikata trebaju razgovarati o rizicima i koristima usluga te dobiti pisani informirani pristanak za usluge, procjenu ponašanja, intervencije u ponašanju, razmjenu povjerljivih informacija, promjene usluga, audio ili video snimke i dijeljenje podataka.

2.2.5 Certifikati poštuju povjerljivost klijenta i štite njegovu privatnost. Kršenje povjerljivosti trebalo bi se dogoditi samo kada postoji sumnja na zlostavljanje/zanemarivanje, medicinska nužda (npr. prijavljivanje dijagnoze tijekom medicinske hitne situacije), kada se klijent suočava s neposrednom opasnošću ili kada je zakonski obvezan. Ako zakon zahtijeva da certifikator prekrši povjerljivost, može otkriti samo relevantne informacije.

2.2.6 Certifikatori pohranjuju i čuvaju zapise i identifikacijske podatke na sigurnom i zaštićenom mjestu najmanje 7 godina, a dulje ako lokalni propisi nalažu više od 7 godina. Ovi zapisi mogu uključivati procjene, izravne interakcije s korisnicima kao što su bilježenja promatranja, sažeci nakon sesije, intervjui s njegovateljima itd., kao i organizacijsku, financijsku i ugovornu dokumentaciju. Klijenti imaju pravo pristupa svojim zapisima i potreban je njihov pristanak za dijeljenje njihovih zapisa s trećim stranama (npr. uključenim stručnjacima).

2.3 Poštujte raznolikost

2.3.1 Certificirani korisnici promiču jednakost i pravičnost među ljudima, obvezujući se donositi odluke vezane uz pružanje usluga bez diskriminacije na temelju invaliditeta, rase, nacionalnosti, spola, seksualne orijentacije, vjerskih uvjerenja, dobi ili socioekonomskog statusa bilo koje osobe. Certificirani korisnici tretiraju klijente pravedno i pristupaju svakom klijentu kao pojedincu kako bi se pozabavili specifičnim potrebama te osobe.

2.3.2 Posjednici certifikata poštuju kulturne prakse koje se razlikuju od njihovih vlastitih. Prilikom rada s potrošačima i drugim stručnjacima koji imaju uvjerenja, vrijednosti i kulturne norme koje se razlikuju od onih nositelja certifikata, uložit će se napori kako bi se osiguralo da se usluge pružaju s razumijevanjem, tolerancijom i poštovanjem prema tim razlikama. Posjednici certifikata razumiju svoju odgovornost da ispitaju i uklone osobne pristranosti koje mogu ometati objektivno pružanje usluga.

2.3.3 Bez obzira na razlike koje postoje između korisnika i osoba koje izdaju certifikat, osobe koje izdaju certifikat uvijek bi trebale težiti objektivnosti i pružanju visokokvalitetne skrbi s apsolutnom profesionalnošću. Ako je iz bilo kojeg razloga objektivnost ili prosudba narušena, osobe koje izdaju certifikat trebaju preispitati pružanje usluga.

2.4 Kompetentnost i izvrsnost

2.4.1 Certificirani su pošteni i promiču tu kvalitetu u pružanju usluga, profesionalnim odnosima te u poslovnim i komercijalnim pothvatima.

2.4.2 Certificirani pacijenti pokazuju integritet pružanjem informacija i usluga koje se oslanjaju na rezultate recenziranih istraživanja, podatke i bihevioralnu teoriju kako bi informirali odluke o liječenju.

2.4.3 Sigurnost je prioritet. Usluge se moraju pružati sigurno kako bi se zaštitili klijenti. Ako je sigurnost klijenta u opasnosti, nositelj certifikata će odmah prekinuti uslugu i poduzeti sve potrebne korake za otklanjanje nesigurne situacije prije nastavka usluga. Nositelji certifikata svjesni su mogućih ograničenja intervencija u ponašanju.

2.4.4 Certificirani stručnjaci rade unutar granica kompetencije/stručnosti. Pružaju isključivo usluge koje su u skladu s njihovim obrazovanjem, nadziranim osposobljavanjem i iskustvenim iskustvom. Praksa izvan vlastite povijesti osposobljavanja zahtijeva od certificiranog stručnjaka da potraži dodatnu obuku i nadzor.

2.4.5 Poboljšati kompetencije/Težiti izvrsnosti. Polaznici certifikata trebaju kontinuirano nastojati poboljšati svoju bazu znanja u analizi ponašanja i etičkoj provedbi usluga. Polaznici certifikata će nastaviti učiti i održavati stručne teme putem odobrenih događaja kontinuiranog obrazovanja (CE). Polaznici certifikata traže i druge načine edukacije, osim obveznih događaja kontinuiranog obrazovanja, kako bi ostali u tijeku sa svojim područjem i etikom.

2.5 Upravljanje, nadzor i osposobljavanje

2.5.1 Certifikacijski nositelji u ulozi nadzora nad drugima, i ovlaštenim i neovlaštenim pružateljima usluga, to čine s poštovanjem, pažnjom i pravednošću. Certifikacijski nositelji trebaju promovirati područje ABA-e osiguravajući da se kandidati oblikuju u stručne, sposobne i etične certifikacijske nositelje.

2.5.2 Kako bi se olakšao i potaknuo rast područja ABA diljem svijeta, certificirani se stručnjaci potiču da pruže mentorstvo i stručnu pomoć uz niske troškove. Trošak bi trebao biti određen na kliznoj skali uzimajući u obzir regiju i prihode novocertificiranih IBA-a i IBT-a.

2.5.3 Kandidatima se pruža obuka koja ispunjava očekivane zahtjeve za satima nadzora u skladu sa standardima IBAO-a.

2.5.4 Certificirani subjekti koji pružaju superviziju daju na znanje klijentu i drugim dionicima svoj supervizijski odnos.

2.5.5 Certificirani kandidati na odgovarajući način dokumentiraju zahtjeve nadzora i potpisuju dokumentaciju kandidata kada su ciljevi zadovoljavajuće ispunjeni.

2.5.6 Certifikati nadziru rad drugih samo u okviru svoje nadležnosti.

2.5.7 Ako u bilo kojem trenutku certificirani kandidat primijeti neetično ponašanje ili praksu, bilo namjerno ili ne, dužan je to jasno prijaviti kandidatu. Treba pronaći rješenje ili prekinuti profesionalni odnos. Certificirani kandidat osigurava da obuka ispunjava zahtjeve kandidatovih ciljeva ili certifikacije.

2.6 Društvena odgovornost

2.6.1 Certifikati koriste točne tvrdnje u oglašavanju i predstavljaju samo potencijalne ishode koji su iskreni i sukladni vjerojatnim ishodima.

2.6.2 Kada certificirani korisnici koriste recenzije kupaca ili javnosti kao dio oglašavanja, te recenzije se ne mijenjaju i predstavljaju rezultate svih prikupljenih recenzija.

2.6.3 Ako nositelji certifikata koriste javne izjave u oglašavanju, treba paziti da se nositelj certifikata ne nađe u situaciji u kojoj je ugrožena njegova objektivnost u vezi s pružanjem usluga.

2.6.4 Ako se fotografije ili videozapisi maloljetnika koriste u oglašavanju, treba uzeti u obzir prava klijenata i emocionalni utjecaj tih fotografija i videozapisa koji se objavljuju na internetu kako bi se zaštitila osoba na kojoj se fotografije ili videozapisi nalaze u sadašnjim i budućim situacijama.

2.6.5 Certifikati točno odražavaju i prikazuju svoje stečene akreditacije te koriste samo akreditacije stečene s dobrim statusom.

2.6.6 Posjednici certifikata trebaju promicati etičku kulturu demonstriranjem etičkog ponašanja i, kada je to primjereno, pomaganjem drugima da prepoznaju etičnije načine ponašanja.

2.6.7 Certificirani korisnici osiguravaju da objave na društvenim mrežama ne krše nikakve etičke smjernice, uključujući, ali ne ograničavajući se na prava klijenata na privatnost i povjerljivost.

2.6.8 Certifikatori objavljuju odgovarajuće kanale putem kojih potrošači mogu izraziti svoje zabrinutosti.

2.6.9 Ako potrošači izraze zabrinutost ili kritiku, ovlaštenici to prihvaćaju na profesionalan način i rade na rješavanju situacije u najboljem interesu klijenta.

2.6.10 Certifikati koriste intelektualno vlasništvo IBAO-a i drugih organizacija samo uz dopuštenje i u skladu s lokalnim zakonima koji reguliraju takvu upotrebu. Pitanja o korištenju intelektualnog vlasništva IBAO-a treba uputiti na info@theibao.com.

2.7 Profesionalni odnosi

2.7.1 Certifikatori identificiraju „klijenta“ prije pružanja usluga i obavještavaju sve strane o klijentu. Certifikati definiraju „klijenta“ kao krajnjeg primatelja usluga, a ne kao osobu koja plaća za usluge.

2.7.2 Organizacije mogu biti klijent usluga IBA-e. Primjeri usluga koje se pružaju organizaciji kada je organizacija klijent uključuju, ali nisu ograničene na, obuku osoblja, programe pojačanja za povećanje produktivnosti ureda i obuku o sigurnosti u ponašanju.

2.7.3 Certifikati rade u najboljem interesu svog klijenta. Certifikati stupaju samo u odnose bez iskorištavanja.

2.7.4 Certifikati trebaju biti svjesni da određeni dvojni odnosi mogu biti problematični i ograničiti objektivnost u pružanju usluga. Ako takve vrste dvojnih odnosa postoje, certifikatori trebaju sve uključene strane upoznati s potencijalom za sukob interesa i utjecaja. Ako je objektivnost narušena, profesionalni odnos treba preispitati.

2.7.5 Certificirani subjekti poštuju i ispunjavaju ugovorne obveze, zakonske obveze i korporativne obveze prema svojim poslodavcima, u svojim poslovnim prostorima i u vezi s pružanjem usluga.

2.7.6 Posjednici certifikata sudjeluju u suradničkim odnosima sa stručnjacima iz drugih disciplina i timovima za liječenje, dajući prioritet najboljem interesu klijenta.

2.7.7 Kada certificirani subjekti stupaju u ugovorne odnose s klijentima ili drugim stranama, troškovi povezani s ugovorima, financijskim aranžmanima i drugim relevantnim financijskim aspektima raspravljaju se prije pružanja usluge.

2.7.8 Certificirani ispitanici osporavaju nesavjesno i nedolično ponašanje pojedinaca i organizacija kad god je to moguće. Osporavanja mogu biti usmena, pisana ili putem izvješća. Certificirani ispitanici sudjeluju u ovim osporavanjima kako bi održali svetost područja ABA-e i prikazali ga u najboljem mogućem svjetlu u očima šire javnosti.

2.7.9 Certificirani kandidati održavaju odgovarajuće profesionalne granice na različite načine.

2.7.10 a) Ako je klijent pojedinac koji izravno koristi usluge certifikatora, održavajte platonski odnos s tom osobom najmanje dvije godine nakon prestanka usluge.

2.7.11 b) Održavati platonske odnose s klijentovim skrbnicima i drugim dionicima sve dok se profesionalni odnos s klijentom ne prekine.

2.7.12 c) Ako je klijent organizacija, održavati platonske odnose s osobama u organizaciji sve dok se profesionalni odnos ne prekine.

2.8 Samoodgovornost Certifikatora

2.8.1 Uzimajući u obzir ove smjernice, vlastiti interesi certificiranog subjekta dolaze nakon interesa javnosti, klijenta, svih mogućih dionika i područja ABA-e. Donošenje odluka trebalo bi odražavati ovaj redoslijed važnosti.

2.8.2 Kada se pojave slučajevi u kojima certificirani subjekt ne može biti objektivan u pružanju usluga ili profesionalnim odnosima, odgovornost je certificiranog subjekta prepoznati te uvjete i pronaći rješenje koje održava dostojanstvo klijenta i svih dionika, kao i štiti područje.

2.8.3 Certificirani stručnjaci rješavaju situacije u kojima je objektivnost ugrožena privremenim ili trajnim prelaskom usluga drugom pružatelju usluga, preporučivanjem alternativnih pružatelja usluga, konzultacijama s analitičarima ponašanja koji imaju više iskustva u specifičnim problemima s kojima se suočavaju ili primanjem supervizije kroz problem koji uzrokuje nedostatak objektivnosti.

2.9 Istraživanje i objavljivanje

2.9.1 Prije uključivanja u istraživačke aktivnosti mora se dobiti informirani pisani pristanak svih sudionika. Mora se održavati povjerljivost svih sudionika istraživanja.

2.9.2 Sudionicima se mora dati objašnjenje njihovog sudjelovanja i kako mogu prekinuti svoje sudjelovanje u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga.

2.9.3 Nakon istraživanja trebali bi se održati sastanci na kojima se objašnjavaju rezultati istraživanja i otkriva svaka upotreba obmane.

2.9.4 Institucionalni ili lokalni interni odbori za reviziju moraju odobriti svaki istraživački projekt prije regrutiranja sudionika.

2.9.5 Navođenje autora mora točno odražavati autore prema redoslijedu doprinosa.

2.9.6 Podaci moraju biti točno prikazani u svim situacijama u praksi i prilikom predstavljanja rezultata istraživanja.

2.9.7 Certifikati predstavljaju samo svoj originalni rad kao svoj vlastiti. Pravilno citiranje tuđih radova treba biti u skladu s trenutnim standardima područja u ABA i u skladu s najnovijom verzijom smjernica za objavljivanje nacionalnog psihološkog društva koje reguliraju zemlju u kojoj se istraživanje ili pisanje provodi.

3. IBAO model etičkog rješavanja problema

3.1 Rješavanje etičkih problema korištenjem modela rješavanja problema

U procesu pružanja usluga u ABA metodi, mogu se pojaviti određene situacije u kojima je certificirani korisnik nesiguran kako postupiti zbog sukobljenih etičkih smjernica. Certificirani korisnici rješavaju dileme koristeći Model etičkog rješavanja problema temeljen na modelu koji su opisali Rosenberg i Schwartz (2018.). Ovaj model uključuje identificiranje dileme i pratećih problema, pronalaženje mogućih rješenja, procjenu tih rješenja i provedbu odabranog rješenja.

U situacijama u kojima se certificirani korisnik osjeća u sukobu interesa, trebao bi:

• Budite svjesni da postoji sukob. Razumite koje smjernice
• moglo bi biti u sukobu.

Po potrebi potražite dijalog s kolegama, klijentom ili skrbnikom.

• 3) Napravite popis mogućih rješenja.
• 4) Raspravite ili procijenite rješenja s kolegama, klijentom ili
• skrbnika ako je potrebno i dogovoriti se o rješenju.
• 5) Implementirajte odabrano rješenje.
• 6) Procijenite svoju odluku i rezultate te ih podijelite s onima koji
• bili su konzultirani u procesu rješavanja problema.

Na primjer, IBA je provodio osnovni program upravljanja ponašanjem kako bi smanjio agresiju pojačanu bijegom od zahtjeva zadatka. Prilikom implementacije postupka poticanja u 3 koraka kako bi se osigurala usklađenost i blokirao bijeg, dijete je počelo glasno plakati, ponašanje koje nije bilo dio djetetovog repertoara/povijesti.

Budući da je IBA smatrala da bi mogao postojati sukob, odlučila je koristiti model rješavanja problema, počevši s 1. korakom: „Budite svjesni da postoji sukob. Razumite koje su smjernice u sukobu.“ IBA je osjećala sukob između Etičkih smjernica koje savjetuju „Ne nanositi štetu“ i Etičkih smjernica o korištenju „Znanstvene prakse“ koja podržava ove vrste intervencija temeljenih na potkrepljenju za upravljanje teškim ponašanjem. Obje ove Etičke smjernice su pravedne i poštene, a ipak se u ovoj okolnosti čini da su nekako u sukobu.

Kao dio 2. koraka „Tražite dijalog s kolegama, klijentom ili skrbnikom ako je potrebno“, IBA se konzultirala s kolegom analitičarom ponašanja, opisala situaciju i svoje osjećaje o mogućem sukobu. Kroz taj dijalog s kolegom nastavila je s 3. korakom, „Napravite popis mogućih rješenja“. Napravila je popis mogućih rješenja koji je uključivao: prekid tretmana i isprobavanje drugog, potpuni prekid tretmana i dopuštanje studentu da izbjegne zahtjeve ili nastavak s izvornim tretmanom.

Za korak 4, „Raspravite ili procijenite rješenja s kolegama, klijentom ili skrbnikom ako je potrebno“

i dogovoriti se o rješenju”, procijenila je moguća rješenja jedno po jedno. Za prvu opciju pokušaja

novu intervenciju, procijenila je vrijeme potrebno za osmišljavanje, dobivanje suglasnosti i obuku osoblja

implementirati novu intervenciju koja bi mogla imati isti rezultat. Nije mislila da bi to isključilo

bilo koje od Etičkih smjernica i osjećala je da bi se vratila u istu situaciju dok odgađa

bila je potrebna intervencija. Zatim je razmotrila drugu mogućnost potpunog prekida liječenja. Odlučila je da iako bi to najvjerojatnije rezultiralo manjim plakanjem, neće smanjiti agresiju prema drugima i vjerojatno bi prekršilo nekoliko drugih etičkih smjernica kojih je obučena pridržavati se. Konačno, razmotrila je treću mogućnost, nastavak s izvornim liječenjem. Iz prošlog iskustva i konzultacija s drugim IBA-ima znala je da negativno emocionalno reagiranje pri korištenju metode bijega i gašenja nije neuobičajeno i kratkotrajno kada se provodi s pozitivnim potkrepljenjem kakvo je ono koje je imala u svom planu intervencije. Također je upotrijebila svoj zdrav razum kako bi odlučila da se „Ne nanosi štetu“ ne smije tumačiti kao „nikada ne uzrokuj nelagodu“. Bilo bi štetnije za dijete da nastavi biti agresivno i kao rezultat toga izgubi prilike za obrazovna iskustva.

Za 5. korak, „Implementacija odabranog rješenja“, IBA je odlučila nastaviti s tretmanom koji je

izvorno planirano, a ona ga je vjerno provela u djelo.

Kao dio 6. koraka, „Procijenite svoju odluku i rezultate te ih podijelite s onima koji su bili

konzultirani u procesu rješavanja problema”, nakon što je intervencija bila na snazi već par

dana, razmišljala je o svojoj odluci kako bi provjerila je li donijela ispravnu odluku. Implementacija je rezultirala velikim smanjenjem agresije, klijentica je plakala samo prvih nekoliko sati implementacije, a obrazovni ciljevi su se ostvarivali kao rezultat toga. Zaključila je da je to bio odgovarajući izbor i bila je sretna što je razumjela i slijedila jednostavan Model rješavanja problema.